Za dobre suknje nikad nije kasno

Vani +35, a ja stavljam post sa skoro pa zimskom odjećom.
Znam grozna sam..ali jednostavno ne stignem,koliko god to ludo zvučalo s obzirom da sam sada doma na čuvanju trudnoće, ali dani mi tako lete. Nisam se niti okrenula, a već sam skoro na kraju trudnoće. Zato znam da ćete mi oprostiti što usred ljeta objavljujem zimske fotke.
Zapravo je to tako nebitno, jer su bitne moje kreacije, koje su toliko jednostavne, a opet ženstvene.
Naravno i moj model, kojeg ste već do sada imali priliku nekoliko puta upoznati s obzirom da za nju najviše šivam.
Osobno sam ljubiteljica pencil suknji, to mi je jako elegantno i nekako je to osnovni kroj za sve ostale suknje. Može se svašta dodati i podigne se jednostavan kroj za tren.

   

Prva slika je klasična pencil suknja, kod ovakvih materijala ja volim pripaziti da se kocke/crte slažu, ne može uvijek biti savršeno ali bar da donekle prate liniju, nema mi gorega kad vidim po dućanima kad ništa nije ravno. Znam da oni šivaju na tone toga i da ih boli briga ali mene jednostavno to smeta.

Druga suknja je isto zapravo pencil kroj ali dodali smo mali volan. Kod volana se treba pripaziti veličina, ne smije biti preveliki pogotovo ako ste niža osoba. 

Ako je volan preveliki jednostavno "pojede" suknju i meni osobno to ne izgleda nimalo lijepo. 

Dva ista kroja , a opet dvije različite suknje. Samo mali dodatak može podignuti nešto što je tako jednostavno do toga da bude skroz posebno. 

Svi ovi "savjeti" su moje osobno mišljenje, nije da me morate slušati ja jednostavno volim decente stvari, elegantne, mislim da će se žena prije istaknuti s nečim jednostavnim nego sa hrpom "modernih stvari" na sebi. 

Bitno je kako se osjećaš dok to nosiš, a ne da li je to zadnji krik mode ili ne.

Volim stajati iza onoga što sašijem, ne volim lagati da nekome nešto stoji ili da ću nekome nešto sašiti a svjesna sam toga da to zaista nije za tu osobu. 

Zato ja kažem za sebe da ne šivam "univerzalne" stvari, sve iste haljine ili suknje, ja sam malashvelja koja ostvaruje vaše želje. 

Ne skidam osmijeh sa lica

Ponekad ti se dogode u životu toliko lijepe stvari da jednostavno nemaš riječi s kojima bi to mogao opisati nego samo možeš uživati.
To se dogodilo meni tj.nama..zadnjih 17 tjedana je zaista predivan period u našim životima i vjerujem da nas čeka još lijepši trenuci, zapravo sam uvjerena u to.
Trudna sam :)) i to ni manje ni više nego sa blizancima.  Šta da drugo kažem, osim što smo muž i ja toliko sretni jer smo svašta prošli da bi došli do ta dva mala zamotuljka, koji su nam ušli pod kožu od onog trenutka kad sam vidjela dvije točkice na uzv.
Osim što nam dolaze u ljeto, dolaze nam curica i dečko zaista nešto što smo samo mogli sanjati.
Ne moram vam niti opisati tu sreću kad sam shvatila da ću imati svog malenog modela za sve one malene i predivne haljinice i suknjice.
Naravno neće ni dečko biti zapostavljen, on će biti pravi mamin maneken.
Već sam polako krenula uređivati njihovu sobicu, što se tiče šivanja. zavjese sam sašila odabrala sam materijal za krevetiće, neke ukrase...ma biti će prava mala oaza ljubavi.

Dok ne krenem sa dječjim asortimanom ja sad imam problem sa odjećom.
Na svu sreću imam dosta sašivenih haljina koje su od rastezljivog materijala, tako da nosim svu tu "ne trudničku" odjeću, suknje nažalost ne mogu obući jer su skoro sve visokog struka, a ja ajmo reći više nemam struk :) tako da sam si odlučila sašiti haljine koje ću moći i kasnije nositi jer žao mi je sašiti nešto što ću samo jedan period moći nositi.
Tako da sam svoje klasične haljine koje inače šivam prilagodila trbuhu koji će rasti, bar da ih u  jednom period mogu nositi.

Svjesna sam toga da kad klinci dođu da neću imati toliko vremena za šivanje, ali doći će opet moj period uživanje u ovoj ljubavi...a do tada ću uživati u svim ovim trenucima koji će tek doći.

Kada stare tkanine ožive/ When old thing came alive

U zadnje vrijeme ne stignem ništa objavljivati, šivam stalno ali jednostavno mi prebrzo dani idu.
Rekla sam sama sebi da ću se potruditi i stvarno hoću jer imam toliko toga što želim podijeliti s vama, da i vi samnom uživate u mojim kreacijama.
U zadnje vrijeme oko mene ljudi čiste stanove, podrume i nalaze predivne tkanine i na moju sreću svi se sjete mene i ja sa velikim osmijehom na licu sve prihvaćam.
Ne mogu niti zamisliti da bi netko bacio svu tu divnoću u smeće, jer se ova današnja tkanina  ne može usporediti sa tkaninom starom dvadeset ili trideset godina.
Ne kažem ja da je današnja sva tkanina nekvalitetna ali jako je teško pronaći baš kvalitetnu i cjenovno prihvatljivu tkaninu, zato ja jako volim sve te pozive koji počinju "čuj imam tu neku tkaninu od bake..."odmah ju s oduševljenjem prihvatim .
Tako su nastale ove dvije haljine, haljine koje su napravljene od materijala starog nekoliko godina, koji je skupljao prašinu i čekao da ga moljci pregrizu. Vjerovatno nije vjerovao da će doći u moje ruke, koje će od njega napraviti predivne stvari.
Zato i volim te starinske tkanine, imaju onaj miris starosti, pričaju svoju priču...
Moram priznati da sam ove godine  dobila toliko tkanine da zaista nemam vremena sve sašiti i poslikati. Tako da će ovaj post biti u nastavcima, kako ću šivati tako ću objavljivati.

Ovaj kroj haljine već neko vrijeme je u mojim favoritima na burdi, ali nikako nisam našla neku tkaninu koja će savršeno pristajati. Dok eto nisam dobila ovu predivnu "Jugoslavija 100% vuna" tkaninu koja me odmah na prvi pogled oduševila.
Fora mi je kako isti kroj može skroz drugačije ispasti , a i sve je do modela kako on to nosi.
Koja vam je bolja realnost ili burda? ;)

Ova haljina je nastala sasvim slučajno, zapravo sam planirala samo suknju i onda su mi pale napamet tregeri. Kako nemam nijednu haljinu/ suknju sa tregerima i ovo mi se činila kao super ideja.
Sasvim jednostavna suknja, osim što ju tregeri drže ima i u struku gumu.
Zaista sam shvatila kako su jednostavne stvari uvijek dobar izbor. Bitno je tko nosi i kako nosi, jer ne možeš glumiti stil.

Ovaj post je posvećen svim bakama koje i dalje čuvaju vrećice prepune tkanine, a ne znaju šta  bi s njima. Ja sam ta djevoka koja probudi te stare stvari koje postanu zaista predivne kreacije.


English version:

I have not been posting anything lately, I'm sewing constantly, but days are just going too fast.
I said to myself that I try hard  because I have so much to share with you that you too enjoy me with my creations.
Lately around me people clean homes, basements and find beautiful fabrics and luckily all remember me and give me this beautiful old fabrics, and I all accept with a big smile

I can not even imagine anyone throwing all that beaitiful fabrics into the garbage, because this old fabric is so quality.
That's how these two dresses, dresses made of a couple of years old material, gathering dust and waiting for the moles to overflow. He probably did not believe he would come to my hands, which would make wonderful things out of him.
That's why I love those old fabrics, they have that scent of old age, they tell their story ...
I have to admit that I got so many fabrics this year that I really do not have time to sew and make. So this post will be in the sequel, as I will sew so I'll post it.

First dress; this pattern is  in my favorites for a while, but I have not found a fabric that will fit perfectly. Than I get this beautiful "Yugoslavia 100% wool" fabric that immediately impressed.
Its great how every person wear its in own way.
So do you like me,or Burdastyle model more?

Second dress/skirt; This dress was created by accident, actually I planned simple  skirt and then came into my head suspenders. Since I do not have any dress / skirt with suspenders and this seemed a great idea.

Just a simple skirt, besides the suspenders holding it, also has a rubber band.
I realized that simple things are always a good choice.
This post is dedicated to all the grandmothers who still kept bags full of fabric, and they do not know what to do with them.
I'm the girl who wakes up those old things and they become some beautiful projects.